Uzvišeni Allah kaže: „Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr”

Postoji nedvosmislena saglasnost uleme da se ovaj ajet odnosi na objavu Kur’ani Kerima, što se potvrđuje i ajetima u kojima Allah dž.š. kaže:” Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj noći”, i u ajetu „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana”.

Kao cjelina Kur’an je objavljen na dunjalučko nebo iz Levhi Mahfuza, a onda ga je u toku dvadeset i tri godine Džibrili-Emin spuštao na Poslanikovo a.s. srce. Poslanik a.s. je pripreman kako bi mogao primati Objavu, što je bio slučaj i sa osalim poslanicima, jer su srca i duše plemenitih poslanika trebali poput ispucale zemlje željne kiše primiti neizmjerno dobro Upute.

Noć „Kadr”  može se prevesti kao noć odluke, odlučivanja, odlučujuća, uzvišena,a sve zbog veličine onoga što se u njoj dogodilo i događa.

Ona se naziva „Noć određenja” jer u njoj Allah Uzvišeni određuje šta će se desiti u narednoj godini, koga će zadesiti smrt, određenje nafake stvorenjima, i s tim u vezi zadužuje četiri meleka, Israfila, Mikaila, Azraila i Džebraila.

Ibn Abbas veli da se u toj noći iz Knjige ezela upisuje nafaka, kiša, život i smrt, pa čak i ko će obaviti hadž u narednoj godini, svakog po imenu i nema dodatka niti oduzimanja.

Također je rekao Ibn-Abbas: “Možda čovjek namješta svoju posteljinu i zasijava usjeve, a on je već od mrtvih”, tj. upisan je u noći Lejletu-l-kadr među one koji će umrijeti u toj godini.

Zbog svoje uzvišenosti nad ostalim noćima ova noć je nazvana i „odlučujuća”.

Ovim imenima nazvana je ova mubarek noć i zbog sljedećih blagodati:

• - Zbog veličine nagrade za one koji ovu noć probdiju u ibadetu,
• - Zbog spuštanja meleka koji u njoj nose odluku,
• - Zbog spuštanja u njoj hajra, bereketa i magfireta,
• - Zbog Božije odredbe i prosipanja milosti na vjernike,
• - Zbog napučenosti Zemlje u njoj melekima koji slaze na nju.

Koliko je noći proteklo, a kojima nema ni spomena, ali u ovoj noći promijenila se slika svijeta, sišla je milost koja je preokrenula točak historije. Kako je Kur’an stalni i nepresušni izvor sjećanja i učenja, ova noć nikada ne može biti zaboravljena i postoji stalno vraćanje na nju i njene blagodati. To je noć posljednjeg povezivanja neba i Zemlje Objavom, a taj događaj u ljudskoj povijesti ne može niti smije biti zaboravljen.

„A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci”

 Kao povod ovim ajetima navodi se slučaj da je Poslanik a.s. svojim vrijednim ashabima pripovijedao o čovjeku iz Benu Israila koji je danju nosio oružje i ratovao na Allahovom putu a noći provodio u ibadetu. Takvim životom je živio hiljadu mjeseci. Zadivljeni ovom predanošću i nagradom ashabi poželiše da i njima Allah Uzvišeni da priliku za takvu nagradu, pa  Poslanik a.s. zamoli: “Gospodaru, ljudima iz mog ummeta dati su najkraći životi i najmanja mogućnost da urade dobra djela?!”

Milostivi Gospodar usliša i objavi ajete o suri Kadr i njenoj veličini, te nagradi koja nadmašuje hiljadu drugih mjeseci.

Drugi povod ovim ajetima je želja Poslanika a.s. i njegovih ashaba da učine dobra kao i narodi prije njih, a to nisu u mogućnosti zbog kratkoće njihovih života. Imami Malik prenosi sljedeću  predaju: “Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, pokazani su životi prethodnih naroda, pa je izgledalo da su životi njegovih sljedbenika skraćeni da ne bi mogli uraditi dobrih djela koliko su ih činili prethodni narodi u toku svojih dugih života. Zato mu je Allah dao Noć Kadr i učinio je vrednijom od hiljadu mjeseci.”

Zbog dobra u noći Kadr, posao u njoj je bolji od posla u drugih hiljadu mjeseci bez nje, a broj hiljadu je upotrijebljen u značenju brojnosti, jer bi Arapi  nešto označili sa hiljadu u smislu njegove brojnosti.

Navode također mufessiri da je noć Kadr, u svojoj dobroti za onoga ko je dostigne, bolja od pet stotina mjeseci vlasti Sulejmana a.s i pet stotina vlasti Zul Karnejna a.s..

„Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake”

U Noći sudbine meleki silaze na Zemlju. Džibril, alejhisselam, dolazi na Zemlji i donosi četiri bajraka. Jedan postavlja na mezar  Poslanika alejhisselam, jedan na Bejtul Makdis (džamiju u Jerusalemu), jedan u Mesdžidul Harâm (kod Kabe) i jedan na Sinajsku goru. Te noći, on ulazi u svaku kuću u kojoj stanuje vjernica ili vjernik, kako bi im selam nazvao, mir zaželIo. Ne pravi nikakvu razliku među ljudima, izuzev što ne posjećuje tri grupe ljudî: one koji piju alkohol, one koji jedu svinjsko meso i one koji kidaju rodbinske veze.

Silazeći na Zemlju meleki obilaze skupine vjernike, potvrđuju i upisuju njihove ibadete, učestvuju sa njima u zikru i dovama. Prenosi se i sljedeća predaja: “Kada nastupi noć Kadr Džibril se spušta sa skupinama meleka koji blagosiljaju i selame svakog roba koji stoji ili sjedi i zikr Allaha čini”.

“Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane”

Noć Kadr je noć samo dobra i ničeg lošeg nema u njoj, u njoj nema šejtanskog nanošenja zla a meleki u njoj šire selam sve do zore.

Sigurnost ove noći se ogleda i u oprostu koji se nudi u njoj, pa kaže Poslanik a.s.: “Ko provede noć Kadr vjerujući i nadajući se Božijoj nagradi, oprostiće mu se raniji grijesi”.

Kada je noć Kadr?

Neupitno je da je noć Kadr u mjesecu ramazanu, kao i da je smještena u zadnju trećinu mubarek mjeseca. Evo nekoliko predaja od časnog Poslanika koje to potvrđuju.

Buharija i Muslim prenose hadis u kome se kaže: “Tražite je u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana”.

Imam Buhari je zabilježio predaju od Ubade ibn-Samita, da je rekao: “Izišao je Muhammed, a. s., da nas obavijesti o noći Kadr, a dvojica muslimana su se međusobno prepirali, pa je rekao Allahov Poslanik, a. s.: “Izišao sam da vas obavijestim o noći Kadr, pa su se ova dvojica posvađali, i ona je podignuta i možda je to bolje za vas. Zato je tražite u devetoj, sedmoj i petoj”, tj. u neparnim noćima.

Postoje također neke predaje koje ukazuju na to da bi noć Kadr mogla biti 27. noć ramazana, ali je pouzdanije činiti pojačani ibadet u zadnjoj desetini ramazana, posebno u neparnim noćima zadnje desetine. Učenjaci smatraju da je tajnovitost ove noći još jači povod za pojačan ibadet I traženje milosti u više noći ramazana.

Znaci, po kojima bi se, na osnovu riječi našeg Poslanika alejhisselam, mogla prepoznati noć Kadr, jesu: nebo je veoma jasno; noć je relativno blaga, niti prevruća, niti prehadna; tiha je, lajanje pasa i revanje magaraca smanjeno je; slana voda nešto je slađa; (neki) ljudi mogu primijetiti kako različita Allahova stvorenja na sebi sopstven način Allahu na sedždu (ničice) padaju; (neki) ljudi mogu čuti, poput ljudskoga govora, kako svaka stvar Allaha veliča; za vrijeme izlaska Sunca dan je naročito svijetao i jasan. 

Šta učiniti u noći Kadr?

Iz onoga što smo kazali jasno je da je noć Kadr prilika koja se pruža samo jednom u toku godine i pitanje je ko će narednu priliku dočekati. Prema već navedenom hadisu u kome se kaže: ” Ko provede noć Kadr vjerujući i nadajući se Božijoj nagradi, oprostiće mu se raniji grijesi”, noć Kadr bi najbolje bilo provesti u klanjanju dobrovoljnog namaza, učenju Kur’ana, zikru (spominjanju Allaha dž.š.), dovama I traženjem oprosta (istigfar).

Prenesi se da je hazreti Aiša r.a. upitala jednom prilikom Muhammeda a.s.: “Kada bih znala koja je noć Lejletul-Kadr, šta bih trebala u njoj da izgovaram?” Poslanik a.s. joj odgovori:” Izgovaraj:   “Allahumme inneke afuvvun tuhibbul afve fa’fu anni” (Allahu moj, zaista si Ti Onaj Koji prašta, voliš da praštaš, pa oprosti meni).

Kako prenosi Aiša, r.a., Poslanik, a.s, je bio inače darežljiv i puno je činio ibadet, ali to je pojačavao u zadnjih deset dana i noći ramazana. On bi cijele noći provodio u ibadetu i skoro nikako ne bi spavao. Pored toga, budio je sve članove svoje porodice u tim noćima, kako bi ih i oni proveli u ibadetu.

Imajući sve navedeno na umu, ali i činjenicu da je noć Kadr bolja od svega što je nama poznato I preneseno, potpuno je jasno zašto muslimani stoljećima tragaju za milošću ove noći I pojačano ibadete u zadnjim danima mubarek ramazana. Velika je šteta biti nemaran prema ovakvoj milosti, pa koristimo I ovu priliku da podsjetimo svakog vjernika I vjernicu da traži iznova “svoju noć Kadr”, noć koja bi trebala promijeniti život I okrenuti ga nabolje.

Gospodaru, budi nam Milostiv I daj nam milost noći Kadr!

Vehid ef. Arnaut

Mnogobrojni su hadisi koji govore o vrijednosti ramazana, ali hajde da razmislimo samo o onima koji su poznati svakom muslimanu. Za razumom obdarenog vjernika dovoljan je jedan hadis koji govori o posebnosti mjeseca ramazana i posta u njemu pa da ga podstakne da ramazan iskoristi za iskreno pokajanje, odgoj svoje duše i natjecanje u činjenju dobrih djela.   Allah, dž.š., naš Gospodar, stvorio nas je iz ničega i na ovoj Zemlji nastanio kako bismo Mu robovali i kako bi iskušao ko će od nas ljepše postupati. Potom ćemo se svi Njemu vratiti i On će nam za naše postupke suditi.

Iz svoje velike milosti, Allah, dželle ve ‘ala, koji dobro zna da smo grješni i da su loša djela kod većine ljudi pretegla dobra, podario nam je ramazan, sezonu oprosta i natjecanja u dobru, sezonu u kojoj On dobra djela višestruko nagrađuje, sezonu u kojoj samo za jednu noć možemo zaraditi ono za što se trudimo hiljadu mjeseci: ‘’Noć kadr je bolja od hiljadu mjeseci’’ (sura El-Kadr, 3).  

Zamislite, kako bi bilo kada bi poslodavci svojim radnicima svake godine u jednom mjesecu plaćali satnice stotinu puta veće od redovnih!? Zamislite, samo za jedan dan hiljade eura!? Zar ne bi svi radnici zasukali rukave i prionuli na posao? Mnogi bi pili tablete protiv spavanja i sve vrijeme provodili na poslu, jer to je prilika da se riješi stambeno pitanje, da se kupi dobar auto, da se djeca na selamet izvedu, i sve to samo za mjesec dana. S druge strane, kako bi tek po lijepom spominjali svoga poslodavca i kako bi im bio drag, do te mjere bi ga svi zavoljeli i nikad mu ništa ne bi proturječili, niti bi se njegovom zahtjevu suprotstavili… A sve to zarad dunjaluka koji kod Allaha ne vrijedi ni koliko krilo komarca!  

Bože dragi, pa kakav bi naš trud tek trebao biti kada je upitanju ahiretska opskrba!? Opskrba od dobrih djela za koju ćemo se uhvatiti na Danu kada se ljudi u svome znoju budu gušili, kada zavlada toliki strah da ćemo od svojih očeva i majki bježati, i samo se o sebi brinuti. Na Dan kada se Džehennem raspali i kada svojim očima budemo gledali grješnike kako u Vatri skončavaju, poniženi… a za sebe budemo strahovali… Kako će se tek tada postač svome postu obradovati…

‘’Postač ima dvije radosti: prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarom. Zadah iz usta postača prijatniji je kod Allaha od mirisa miska.“ (Muttefekun alejhi)   A naš Gospodar nudi nam za dobra djela u ramazanu mnogo više nego što bismo u mašti za nekog poslodavca mogli zamisliti.

Allahov poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi nam u hadisu riječi Uzvišenog Allaha koji kaže: ‘’Svako djelo sina Ademovog pripada njemu i nagrada za to djelo uvećava se od 10 do 700 puta, osim posta, post pripada Meni i Ja za njega posebno nagraðujem. Postač ostavlja svoje strasti i jelo zbog Mene.“ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također u hadisu, obavještava nas da se neopravdano propušten post jednog dana ramazana ne može nadoknaditi kada bi čovjek čitav svoj život postio. Kako bismo se onda mi u ramazanu trebali truditi i koliko bismo svoga Plemenitog Gospodara trebali voljeti!?

Zar nam se nakon ovakvog razmišljanja post, koji zahtijeva sabur, ne bi trebao pretvoriti u slast, da radimo ono čime je naš Plemeniti Gospodar zadovoljan?   Pored svijesti o vrijednosti mjeseca ramazana i dobrih djela u njemu, i velike Allahove blagodati prema nama, vjernik musliman trebao bi ovaj mjesec iskoristiti za iskreni povratak svome Gospodaru, jer je ramazan mjesec oprosta.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavještava nas da je jadan i bijedan onaj kome prođe ramazan a ne bude mu oprošteno.   Neka nam ovaj mjesec bude prekretnica u životu da eventualna loša djela, od kojih niko nije sačuvan, odlučno ostavimo i da se svome Gospodaru iskreno vratimo. Analizirajmo svoje postupke jer niko od grijeha sačuvan nije!

Ako do sada nismo redovno klanjali, neka nam ovaj ramazan bude početak novog života prosvijetljenog nurom namaza. Ako do sada nismo Kur’an učili, niti se za ono što nam naš Gospodar u toj plemenitoj Knjizi kazuje interesirali, napravimo preokret u ovom ramazanu i dajmo prednost Allahovoj Knjizi nad beskorisnim sijelima i televizijskim sapunicama. Pa mi zbog Njega u ramazanu ostavljamo ono što nam je inače dozvoljeno, hranu i piće, pa kako onda da u grijehu ustrajavamo? Kako da namaze svjesno propuštamo i ljudskom hataru prednost nad Allahom dajemo? Kako da prema Kur’anu nemarni budemo? Jer, mi uistinu ne znamo hoćemo li sljedeći ramazan dočekati.  

‘’I povratite se svome Gospodaru i pokorite Mu se prije nego što vam kazna dođe – poslije vam niko neće pomoći. I slijedite ono najljepše, ono što vam se objavljuje, prije nego što vam iznenada kazna doðe, za čiji dolazak nećete znati, da čovjek ne bi uzviknuo: ‘Teško meni, koliko sam samo dužnosti prema Allahu propustio, čak sam se i izrugivao!’’’(Sura Ez-Zumer, 54.-56.) ‘’Allah sigurno neće ostaviti u životu nikoga kome smrtni čas dođe; a Allah dobro zna ono što vi radite.” (Sura El-Munafikun, 11.)  

I za kraj, trebamo znati da post, izmeðu ostalih koristi, budi sjećanje na Gospodara Milostivog. Post nas uči da stalno na Allaha mislimo i na Njegovim blagodatima zahvaljujemo. Kada god, zbog gladi, hranu poželimo, ili od žeđi na vodu pomislimo, trebamo biti svjesni da smo sve to samo radi Allahovog zadovoljstva i nagrade ostavili. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Ko isposti ramazan sa čvrstim imanom, očekujući nagradu za svoja djela kod Allaha, bit će mu oprošteni raniji grijesi.“ (Buharija i Muslim) A zar može loše činiti onaj ko na Allaha misli i nada se Njegovoj nagradi? Neka nas post, pored svega, podsjeti na našu braću i sestre koji za ovaj ramazan nisu u stanju sebi i svojoj djeci iftar spremiti, koji žive u strahu hoće li oni i njihove porodice sutrašnji dan dočekati. Onima kojima smo u stanju materijalno pomoći – pomozimo, za ostale iskrenu dovu uputimo, a mi, svjesni Allahove blagodati prema nama, zahvalni Mu budimo!   Gospodaru naš, daj nam da ramazan u ibadetu, svjesni Tvojih blagodati, provedemo, i da na kraju ramazana budemo meðu onima kojima si oprostio!

Fahrudin Huseljić

Post u mjesecu ramazanu je zahtjevan psiho-fizički ibadet (iako ga fakihi najčešće karakterišu samo kao tjelesni) koji nije moguće simulirati, pa je zato i nagrada za ovaj ibadet posebna, kao što se navodi u hadisi-kudsiji: “Sve što čovjek uradi njegovo je, izuzev posta. On je Moj i  Ja ću za njega posebno nagraditi. On ostavlja hranu i prohtjeve zbog Mene.” (Buharija i Muslim). “Ko provede ramazan vjerujući u ono što je Allah obećao i tražeći nagradu od Njega biće mu oprošteni grijesi koje je počinio.” (Buharija i Muslim) Zato ništa ne može u potpunosti zamijeniti i nadomjestiti ibadet posta, čiji je osnovni cilj duhovni preobražaj čovjeka i upotpunjenje osobina neophodnih za uspon na stepen/e takvaluka, bez obzira o kojem alternativnom propisu se radilo. Međutim, kako je Uzvišeni Allah beskrajno milostiv i blag, ostavio je mogućnost da i oni koji neopravdano pokvare svoj post ili u cijelosti propuste postiti tokom ramazana da osjete makar neke blagodati ovog blagoslovljenog mjeseca i zasluže nagradu Svevišnjega tako što će sanirati svoj propust iskupom u vidu keffareta ili fidje.

Za namjerno neopravdano pokvareni post iskup je keffaret

U slučaju da se i pored potvrđene zabrane desi da neko oskrnavi hurmet ramazanskog posta, tj. neopravdano prekine započeti post konzumiranjem hrane, pića, pušenjem duhana i sl., ili spolnim odnosom, šeri’at je, osim obaveze pokajanja, traženja oprosta od Uzvišenog i napaštanja propuštenog dana, uz prijetnju ahiretskom kaznom, predvidio i ovozemaljsku sankciju u vidu keffareta – iskupa za počinjeni grijeh.Osnovu za ovaj propis nalazimo u hadisu Allahovog Poslanika, a. s., koga prenosi Ebu Hurejre, a u kojem se navodi: «Došao je neki čovjek Allahovom Poslaniku i rekao mu: «Upropašten sam, Allahov Poslaniče!» «A šta te je to upropastilo? – upita ga Poslanik. «Imao sam odnos sa ženom po danu u ramazanu.» «Možeš li osloboditi roba – upita ga Poslanik. Ne – odgovori mu čovjek. Možeš li postiti dva mjeseca uzastopno? – pita dalje Poslanik. Ne – odgovori čovjek. Imaš li čime nahraniti šezdeset siromaha. Nemam – odgovori čovjek. Potom je Poslaniku a. s. donesena posuda u kojoj je bilo oko petnaest sa’a hurmi. «Evo podaj to kao sadaku – reče mu Poslanik. Je li na siromašnije od nas? Nema u ovom mjestu niko ko je u većoj potrebi od nas. Poslanik se tada nasmijao da mu se ukazala bjelina zuba, a onda reče: «Idi i nahrani njima svoju porodicu!» (Zabilježili su ga autori Šest zbirki. V. Nejlul-evtar, 4/214)Zakonski razlog propisa keffareta (‘illetul-hukm), prema hanefijskim i malikijskim pravnicima, jeste skrnavljenje svetosti ramazanskog posta, pa se propis o baveznosti keffareta proteže analogijim i na skrnavljenje hurmeta ramazana i posta konzumiranjem hrane i pića. Ostale pravne škole smatraju da je zakonski razlog norme skrnavljenje hurmeta ramazana i posta spolnim odnosom, a ne bilo čime i na bilo koji način. U pitanju je, dakle, najgrublji vid skrnavljenja, a ne bilo koji oblik skrnavljenja. Zato dotične škole obavezu keffareta vežu isključivo za kvarenje ramazanskog posta spolnim odnosom.Keffaret je s jedne strane kazna, a s druge strane ibadet. Kazna je s obzirom na obaveznost izvršenja koje je vezano za učinjeni prijestup, dok je ibadet s obzirom na samo izvršenje, budući da se izvršava postom ili davanjem sadake a ta djela sama po sebi jesu ibadet.U našem vremenu obaveza keffareta se izvršava na jedan od dva načina: postom dva mjeseca uzastopno, ili, u nemogućnosti da se tako postupi, prijestupnik treba da nahrani šezdeset siromaha. Iznos hrane za jednog siromaha odgovara iznosu sadekatul-fitra za jednu osobu (ove godine sadekatul-fitr iznosi 7, 10 ili 20 KM, ovisno o imovinskom stanju osobe). Budući da je siromaštvo danas dosta rašireno, a većini ljudi je teško postiti dva mjeseca uzastopno, čini se razložnim i prihvatljivim mišljenje učenjaka koji smatraju da se prijestupnik može opredijeliti alternativno za ovu drugu opciju (hranjenje siromaha), što je inače stav malikijskog mezheba, budući da se u nekim verzija hadis u kojem se propisuje keffaret navodi sa veznikom “ili” (u alternativnoj formi). Ukoliko bi se neopravdan prekid posta ponovio prije izvršenja keffareta za prvi prijestup, u istom ili drugom danu, dovoljan je jedan keffaret za sve prijestupe, ako za ranije prestupe nije već učinjen keffaret, budući da jedan keffaret apsorbuje ostale, poput kazni iz domena hududa u slučaju ponavljanja djela ako prijestupnik nije kažnjen za prethodne prijestupe. Svrha kazne (osuda i odvraćanje) ostvaruje se jednim keffaretom, a ako se nakon jedne kazne prekršaj ponovi, slijedi nova kazna – keffaret, budući da prethodna nije ostvarila svoju svrhu. Ukoliko osoba ne bude sposobna da izvrši keffaret, obaveza izvršenja prelazi u dug koji traje dok se ne izvrši.

Fidja

Govoreći u kontekstu izuzimanja od obaveze posta bolesne osobe ili putnika, koji su dužni napostiti propuštene dane, Uzvišeni u Kur’anu spominje jedan poseban slučaj za koji se veže obaveza fidje kao vid alternative obavezi posta: “Onima koji ga jedva podnose – otkup je da siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.” (El-Beqara, 184) Ibn Abbas je protumačio da se ovo odnosi na osobu u dubokoj starosti koja teškom mukom podnosi post. Budući da nema nade u poboljšanje stanja takve osobe, koje u budućnosti može biti samo gore, takvoj osobi je propisan iskup u vidu fidje, tj. da za svaki propušteni dan ramazanskog posta nahrani jednog siromaha. Također, ovo se analogno spomenutom slučaju, odnosi i na bolesnika koji boluje od trajne, teške bolesti koju bi post činio još težom, ili bi, jednostavno u tom stanju post bilo veoma teško i naporno izvršiti. Procjenu takvog stanja vrši sama osoba na temelju vlastitoga iskustva ili pouzdan ljekar musliman. Ukoliko spomenute osobe ne budu u mogućnsoti izvršiti fidju zbog siromaštva, ta obaveza otpada, shodno riječima Uzvišenog: “Allah nikoga ne zadužuje preko njegovih mogućnosti” i Njegovim riječima.”Bojte se Allaha koliko ste u stanju!” Spomenutim dvjema kategorijama osoba mogu se, prema mišljenju nekih savremenih islamskih pravnika (dr. El-Karedavi), pridodati osobe koje obavljaju teške fizičke poslove usljed kojih nisu u mogućnosti postiti, poput rudara i sl., ili vozača koji su stalno na putu, a koji ne mogu naći slobodno vrijeme za napaštanje propuštenih dana posta. Ukoliko su u mogućnosti napostiti te dane makar u zimskom periodu, tokom godišnjeg odmora, ili vikendima, dužni su to učiniti i fidja im ne može zamijeniti post. Ako, pak, to nisu u stanju, fidja je tada alternativni propis za njih. Isto važi i za trudnicu ili dojilju čija se trudnoća i dojenje stalno smjenjuju, što je, doduše, danas veoma rijetko. Osoba koja je bila dužna napostiti, a umre prije izvršenja ove obavezeAko bi osoba koja iz opravdanog razloga (bolest ili putovanje) nije postila neke dane ili cijeli ramazan umrla prije mogućnosti napaštanja, ova obaveza otpada, a nema ni obaveza fidje. Međutim, ukoliko bi umrla nakon što je bila u mogućnosti napostiti propuštene dane, a nije to učinila prije smrti, iz njene ostavštine će se izdvojiti sredstva na ime fidje ili će to učiniti njeni nasljednici iz svoje imovine. Iznos i korisnici sredstava na ime keffareta (kada se vrši u formi hranjenja siromaha) i fidjeVeć smo spomenuli da iznos hrane za jednog siromaha u spomenute dvije obaveze odgovara iznosu sadekatul-fitra. Kada je riječ o keffaretu, to ukupno iznosi 60 dana X 7 KM = 420 KM za one slabijeg imovinskog stanje. Za one srednjeg stanja to iznosi 60X10=600 KM, a za imućne 60X20=1.200 KM. U slučaju fidje iznos je isti pomnožen brojem propuštenih dana posta. Kada je riječ o korisnicima davanja na ime keffareta i fidje, to su osobe koje spadaju u kategoriju siromaha i nevoljnika. Danas se dobar broj takvih osoba hrani u javnim kuhinjama. Budući da se i u Kur’anu navodi sintagma “nahraniti siromaha”, smatramo opravdanom i dobrodošlom inicijativu reisu-l-uleme da se u ovom vremenu sredstva na ime fidje i keffareta uplaćuju u javnu kuhinju (Stari Grad) kako bi se osigurala hrana za što veći broj siromaha i nevoljnika, posebno u mjesecu ramazanu, ali i mimo ramazana.

prof.dr. Enes Ljevaković

preporod.com

POSLIJE ZORE
1. Rani odlazak na sabah-namaz
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “…da znaju kakva je vrijednost u ova dva namaza (sabah i jacija), odlazili bi puzeći.” (Buharija i Muslim)
2. Učenje zikra, dove, sve do ikameta
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Dova između ezana i ikameta se ne odbija.” (Ahmed, Tirmizi, Ebu Davud)
3. Boravak i sjedenje u mesdžidu uz učenje Kur’ana i zikra sve do izlaska sunca
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostajao je poslije sabah-namaza u džamiji sve do izlaska sunca. (Muslim)
Rekao je Allah tebareke ve te’ala:
وَقُرْآنَ الْفَجْرِ إِنَّ قُرْآنَ الْفَجْرِ كَانَ مَشْهُودًا
“…i molitvu u zoru, jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju. ” (Prijevod značenja El-Isra, 78.)
Ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme.
Ko bude želio dvije hatme da prouči, u ramazanu taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti isto jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga, sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.
4. Klanjanje dva rekata
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko klanja sabah-namaz u džematu, potom sjedne slaveći i spominjući Allaha do izlaska sunca, zatim klanja dva rekata, bit će nagrađen nagradom hadždža i ‘umre, potpuno, potpuno, potpuno.” ( Hadis bilježi Tirmizi)
5. Dova Allahu da ti učini dan berićetnim
Kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio: “Allahu moj, molim Te za dobro u ovom danu, pobjedu, pomoć, svjetlo, berićet i uputu, a utječem se Tebi od svakog zla koje je u njemu i poslije njega.” (Hadis bilježi Ebu Davud)
6.  Spavanje (odmor), s nijjetom nagrade
Rekao je Muaz, radijallahu anhu: “Zaista se nadam nagradi za svoje spavanje, kao što se nadam nagradi za svoju budnost. “
7. Odlazak na posao ili u školu
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Niko nije pojeo bolju hranu od one koju je stekao svojom rukom. Zaista se Allahov poslanik Davud, alejhis-selam, hranio imetkom stečenim svojom rukom.”   (Hadis bilježi Buharija)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko krene putem traženja znanja, Allah će mu olakšati put do Dženneta.” (Buharija)
8. Veličanje i slavljenje Allaha, tebareke ve te’ala, tokom dana
أَلَا بِذِكْرِ اللَّهِ تَطْمَئِنُّ الْقُلُوبُ
“A srca se doista, kad se Allah spomene, smiruju!”  (Prijevod značenja Er-R’ad, 28.)
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “…Neka ti je jezik neprestano vlažan od spominjanja Allaha Uzvišenog.” (Tirmizi, Ibn Madže)
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Stanovnici Dženneta neće ni za čim žaliti, osim za trenutkom koji je prošao a u njemu nisu slavili Allaha Uzvišenog. ” (Hadis bilježi Taberani)
9. Svakodnevna sadaka
Neka ti bude na umu da melek uči svako jutro dovu za onoga ko udjeljuje sadaku, kako se spominje u hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahu, podari svakom onom ko udjeljuje bolje i više od onoga što udijeli…” (Hadis bilježi Buharija)

POSLIJE PODNE
1. Podne-namaz obaviti na vrijeme i u džematu
Rekao je Ibn Mes’ud, radijallahu anhu: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je stvarima koje su od  upute, a jedna od stvari upute je namaz obavljen u džamiji u kojoj se uči ezan.”  (Hadis bilježi Muslim)
2. Klanjati podnevske sunnete, koji spadaju u dvanaest potvrđenih dnevnih sunneta, četiri prije farza i dva poslije farza
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Ko u noći i danu klanja dvanaest rekata (sunneta), bit će mu sagrađena kuća u Džennetu: četiri rekata prije podne-namaza i dva poslije, dva rekata poslije akšama, dva poslije jacije i dva prije sabaha.” (Muslim)
3. Kraći odmor
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “…I tvoje tijelo ima pravo kod tebe…”

IKINDIJA
1. Ikindija-namaz obaviti u džematu
Potrudi se da klanjaš četiri rekata prije farza, jer je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Smilovao se Allah čovjeku koji klanja četiri rekata prije ikindijskog farza. “  (Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi)
2. Ako ima neko predavanje ili vaz u džamiji, ostati i poslušati
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko ode u mesdžid da bi nešto naučio, ili druge podučio, ima nagradu potpuno obavljenog hadždža. ” (Hadis bilježi Taberani)
3. Boravak u mesdžidu
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko propisno uzme abdest u svojoj kući, zatim ode u mesdžid, on je Allahov posjetilac, a pravo onoga koji se posjećuje jeste da ugosti svog posjetioca.”  (Hadis bilježi Taberani)
Učenje Kur’ana koliko smo u mogućnosti, pa ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme.
Ko bude želio dvije hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti isto jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga, sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.

AKŠAM
1. Učenje dove prije početka iftara
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Trojici se dova ne odbija: …postaču dok ne iftari…” (Hadis bilježi Tirmizi)
2. Otpočeti iftar uz dovu:
ذهب الظمأ وابتلت العروق، وثبت الأجر إن شاء الله
“Nestala je žeđ, natopile se žile, a nagrada je osigurana, ako Allah htjedne.” (Ebu Davud)
3. Obaviti akšam-namaz u džematu
4. Druženje sa porodicom
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “I tvoja žena ima pravo kod tebe…”
5. Priprema za jaciju i teraviju-namaz

JACIJA

1. Jacija-namaz obaviti u džematu
2. Teravija-namaz obaviti do kraja sa imamom
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko provede ramazan klanjajući, vjerujući, nadajući se nagradi od Allaha, dželle šanuhu, bit će mu oprošteni prijašnji grijesi!” (Buharija)
Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “…ko bude klanjao za imamom, sve dok imam ne završi sa svojim namazom, imat će nagradu kao da je cijelu noć klanjao!” (Hadis prenose petorica, a imam Tirmizi smatra ga sahihom.)
3. Učenje Kur’ana
Ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme.
Ko bude želio dvije hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan džuz u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga, sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.

ZADNJA TREĆINA NOĆI
1. Noćni namaz, sa dužim ruku’om i sedždom
2.  Klanjanje vitr namaza, za one koji nisu klanjali u džematu sa imamom.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Učinite da zadnji vaš namaz bude vitr. ” (Buharija i Muslim)
3. Učenje Kur’ana
Ko želi da prouči jednu hatmu u ramazanu, on će učiti pola hizba u ovo vrijeme.
Ko bude želio dvije hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan hizb u ovo vrijeme.
Ko bude želio tri hatme da prouči u ramazanu, taj će učiti jedan džuz u ovo vrijeme.
Ko želi više od ovoga, sam će sebi povećati onoliko koliko je u mogućnosti.

U SLOBODNOM VREMENU
- Zijareti bližnjih, komšija, prijatelja.
- Pokušati biti što aktivniji na polju da’ve u toku ramazana.
-  Čitanje korisnih knjiga, koje pojašnjavaju propise, ali i stvari vezane za lijep ahlak.
-Iskoristi svaku priliku da povećaš iman, i da radiš što više hajrata i dobrih djela u ovom plemenitom mjesecu.

Napomena:
Poznato je da se u našim džamijama u Bosni i dijaspori klanja teravija sa vitrom, zbog toga je obaviti takav namaz u džematu, skupa sa imamom, od početka do kraja, bolje nego ostaviti vitr i sam klanjati u zadnjoj trećini noći, zbog hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “…ko bude klanjao za imamom, sve dok imam ne završi sa svojim namazom, imat će nagradu kao da je cijelu noć klanjao!”
A oni koji nisu uspjeli klanjati teraviju sa imamom, takvima je bolje da ostave vitr za zadnju trećinu noći.

I na kraju, neka je selam i salavat na Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem!

Priređeno po tekstu “Bernamidžu sa’im”, šejha Halida ibn Abdurrahmana ed-Durvejša

“O ljudi! Stigao vam je veliki blagoslovljeni mjesec u kome je noć Lejletul-Kadr, koja je bolja od hiljadu mjeseci – u kojoj nema ove noći. Postiti ovaj mjesec je obavezna dužnost (farz), a klanjati preko obaveze (teravih namaz i druge nafile) u toku njegovih noći je dobrovoljni ibadet…

 Onaj ko se Allahu približi dobrim djelima u toku ovog mjeseca isto je kao da je izvršio farz izvan ramazana, a onaj ko izvrši farz uz ramazan isti je ko onaj koji učini sedamdeset farza u drugom mjjesecu. Ramazan je mjesec strpljivosti, a nagrada za strpljivost je džennet. To je mjesec kada se posjećuju i ispomažu siromašni, bolesni i potrebni s ciljem da se s njima podijeli njihova nevolja. To je mjesec u kome se hrana, opskrba i zarada iskrenog muslimana povećava. Muslimana u njemu prati veći blagoslov. Onaj ko druge pozove sebi na Iftar biće mu oprošteni grijesi i biće spašen od džehennema. Njegova nagrada jednaka je nagradi osobe koja je postila bez ikakvog umanjivanja njene vlastite nagrade.” 

Neki ashabi Poslanika primijetiše i rekoše: “Ne može svako od nas obezbijediti hranu koju će podijeliti s onim koga bi pozvao na iftar”. A Resulullah je dodao: “Allah će vas nagraditi ako muslimanu koji posti ponudite da se iftari hurmom, vodom ili mlijekom … Ramazan je mjesec čiji je početak MILOST, čija je sredina OPROST, i čiji je kraj spas od DŽEHENNEMSKE VATRE. Onaj ko pomogne robu da se oslobodi, Allah će njemu oprostiti i biće spašen od džehennema”.

“Neka četiri osobine kod vas uz ramazan budu izraženije: dvije kojima ćete zadovoljiti Allaha i druge dvije bez kojih ne možete živjeti. Dvije stvari koje zadovoljavaju Allaha  su: prva, ŠEHADET – da stalno izjavljujete Kelimei-šehadet, i da potvrđujete da niko osim Allaha ne zaslužuje da bude obožavan;  druga, ISTIGFAR da molite Allaha da vam oprosti. Druge dvije stvari bez kojih ne možete živjeti su: da molite Allaha za DŽENNET i da tražite spas od DŽEHENNEMA. Svako onaj ko ponudi vode muslimanu za IFTAR, Allah će njemu na Sudnjem danu dati vode sa Alejhisselamova izvora koja mu neće dati da osjeti žeđ, dok ne uđe u džennet”.

(Hadis, Sahih Ibn Huzejme, 3/191; Muhtesar, 25)