U pismu ICTY-a se navodi da je sadržaj filma prikazan na švedskoj i norveškoj TV kontradiktoran s odlukama koje je ICTY donio i  faktama do kojih je došao.

Dalje se navodi da se u filmu na najgrublji način negira genocid u Srebrenici.

U pismu se ističe da je u filmu načinjen grubi propust u činjenici da se nije refektirala činjenica da je Sud presudio, u postupku protiv Vujadina Popovića, događaje u Srebrenici jula 1995. kao genocid nad bosanskim muslimanima. Ovakav grubi propust u navedenom filmu ne daje bilo kakvu mogućnost za vođenje jedne razumne diskusije o događajima vezane za srebreničku tragediju.

Stranka dijaspore BiH zahvaljuje ICTY-u na reagiranju povodom propagandnih filmova kao i svim bh. patriotima koji se bore za istinu i čuvanju uspomene na žrtve genocida.

- Očekujemo reagiranje švedske i norveške TV te preuzimanje odgovornosti za emitiranje ovih filmova. Isto pismo zajedno s protestnim pismom Instituta za istraživanje ratnih zločina i genocida iz Kanade je proslijeđeno Granskningnämndenu, državnom organu za radio i medije. Daljnji koraci će biti preduzeti poslije uvida u presudu Granskningsnämdena, navodi se u saopćenju Stranke dijaspore BiH.

www.dnevniavaz.ba

I dok u istočnoj Africi milioni ljudi umiru od gladi, a djeca pate od neuhranjenosti, špekulanti skladište ogromne količine pšenice, riže ili kukuruza koje kupuju jeftino od poljoprivrednika i klade se na povećanje cijena. Hrana je sve skuplja, svjetska populacija raste. A hrane u stvari ima dovoljno.

“Globalno gledano, trećina proizvedene hrane se izgubi na putu od polja do potrošača. To je svake godine oko 1,3 milijarde tona”, kazala je Jenny Gustavson iz švedskog Instituta za hranu i biotehnologiju (SIK).

Ovaj institut jedan je od autora studije o gubicima namirnica provedene po nalogu FAO – Organizacije UN za hranu i poljoprivredu. Ako se gubici smanje, i hrana pažljivo koristi, glad bi mogla da bude suzbijena.

Istovremeno, može se reći da neodgovoran odnos prema hrani veoma šteti i klimi. “Grubo procjenjujući, kilogram hrane emituje kilogram ugljen-dioksida”, kaže Gustavsonova. To znači da gubitak 1,3 milijardi tona hrane znači nepotrebno zagađivanje sa 1,3 milijardi tona ugljen-dioksida, to je više od četiri posto godišnje globalne emisije CO2″.

Rezultati istraživanja su u suprotnosti sa prethodnom politikom FAO. Do sada, ova organizacije UN je zanemarivala pitanja klime. Do sada je svoju politiku zasnivala na premisi da bi do 2050. globalna proizvodnja hrane trebalo da se poveća za 70 posto. Sada su tu naravno novi ciljevi.

Hrana se gubi tokom cjelokupnog prehrambenog lanca, od poljoprivredne proizvodnje, do potrošnje u domaćinstvima. Istraživači iz SIK-a sproveli su studiju na osnovu podataka iz 151 zemlje. U siromašnijim zemljama Afrike i Azije problem leži na početku lanca. Zbog kvarenja plodova i žetve, tamo se po glavi godišnje gubi između šest i 11 kilograma hrane. Voće, meso i mlijeko se kvare na vrućini.

Međutim, Evropljani i stanovnici Sjeverne Amerike su i gori: oni po osobi godišnje bace u smeće između 95 i 115 kilograma hrane, mada je ona još dobra za jelo.

Industrija je već najavila nove koncepte mašina za pakovanje namirnica kao i “pametnu” ambalažu. Međutim, to neće moći tako lako da se provede u djelo. Poljoprivrednici u Nigeriji prvo moraju biti uvjereni da je bolje da svoje sirove proizvode pakuju odmah, na licu mjesta, nego da ih nezaštićene šalju na put.

A još je teže izboriti se sa zapadnjačkom nezainteresovanošću i bezbrižnošću.

“Mnogi potrošači se slijepo drže datuma na pakovanju, mada su mnoge namirnice svježe i kada im istekne deklarisani rok trajanja “, kaže psiholog Stefan Grunwald iz Kelna.

U rješavanju problema trebalo bi da pomognu indikatori vremena i temperature koji bi u svakom trenutku pokazivali stvarne svježinu proizvoda, napominje Deutsche welle.

BASF na primjer nudi naljepnice za ambalažu sa posebnim pigmentom: ukoliko sadržaj više nije za jelo, naljepnica promijeni boju.

FAO: Potrebna dodatna 103 miliona dolara za Rog Afrike

Sušom pogođenom Rogu Afrike hitno su potrebna dodatna 103 miliona dolara za obnovu poljoprivrede i borbu protiv gladi, saopćila je u utorak Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) za hranu i poljoprivredu (FAO), pozivajući na sastanak na najvišem nivou kako bi se prevazišla ova kriza.

Pod smrtnim rizikom od gladi je 3,6 miliona stanovnika u Somaliji i 12 miliona na cijelom Rogu Afrike, uključujući Etiopiju i Keniju, prenosi Reuters.

FAO ističe da je prethodno apelovao za 161 milion dolara da bi se spasli životi i osiguralo izdržavanje miliona poljoprivrednika na rogu Afrike, ali je dosad primio sredstava i garancija za svega 57 miliona dolara, tako da za finansiranje neposredne podrške nedostaju još oko 103 miliona.

Od traženih sredstava 70 miliona bi bilo namijenjeno za distribuciju sjemena i drugih agrarnih inputa, osiguravanje stočne hrane, za vakcinaciju i liječenje stoke, realizaciju programa “keš za rad” i unapređenje infrastrukture.

FAO je pozvao ministre poljoprivrede 191 zemlje članice na sastanak 18. augusta da bi se postigao sporazum o hitnim mjerama za borbu protiv sve teže krize.

SAD su, u okviru posebne inicijative, u ponedjeljak objavile da će osigurati dodatnih 105 miliona dolara humanitarne pomoći za rog Afrike, kako bi se osigurala hitno potrebna hrana, medicinska pomoć, smještaj, ispravna voda i sanitarni uslovi za ugroženo stanovništvo.

(www.sarajevo-x.com)

Između Istanbula i Mekke prometovat će brzi vlak koji će tu razdaljinu prelaziti za 24 sata. Očekuje se da će radovi na obnovi željeznice trajati četiri godine, a kad se izgradi očekuje se da će godišnje prevoziti dva miliona putnika. Voz će kretati iz Istanbula za Adanu Osmanliju, potom prelazi na sirijsku stranu u Halep, Hamu i Der’u, a zatim prelazi u Jordan i iz Jordana stiže u Medinu i konačno u Mekku. Pripremni radovi su već počeli u Turskoj, Siriji, Jordanu i Saudijskoj Arabiji. Željeznica će uz prijevoz putnika, hadžija i mu’temira, uveliko pomoći u ekonomskoj razmjeni zemalja kroz koje prolazi.

Osmanlijski sultan, Abdul Hamid, potpisao je dekret o izgradnji Hidžaske željeznice 1900. godine, a prvi vlak za Mekku i Medinu pošao je iz Istanbula osam godina kasnije, 1908. godine.

saff.ba

Portparol policije u Geteborgu Jan Stranegard rekao je da je 13 ljevičarskih demonstranata privedeno zbog narušavanja mira, javlja AFP i prenosi tvrdnje svog fotografa da je vidio da je 27 ljevičara pritvoreno pošto su pokušali da se približe džamiji i desničarskim demonstrantima.

Oko 100 ljudi, noseći švedske zastave i majice sa precrtanom džamijom, pridružilo se demonstracijama desnice protiv džamije, koja treba da bude otvorena sljedećeg mjeseca, saopštila je policija.

U isto vrijeme, oko 700 ljudi, prema procjenama policije, učestovalo je u dva odvojena marša ljevice, podržavajući otvaranje nove džamije, dok organizatori tvrde da se okupilo između 2.000 i 2.500 ljudi.

Policija nije željela da kaže koliko je policajaca raspoređeno, ali je navela da je to najveći broj od nemira u Geteborgu 2001. godine.

Portparol policije Jan Stranegard izjavio je da policija koristi pse, konje i helikoptere kako bi održala mir, kao i da su blokirali veliku oblast oko džamije, kako se dvije grupe ne bi sukobile ili oštetile džamiju.

Protivnici džamije kažu da će ona uništiti obližnji park i da cijeli taj kraj nije podesan, dok pristalice protivnike nazivaju rasistima, javlja AP.

Džamija, koja će biti druga u gradu, bit će završena sredinom juna.   (Srna)

 ”Problem je što se više od 20 godina okupljamo po podrumima, a svakog mjeseca imamo sve više članova, tako da smo odlučili da kupimo veće prostorije”, kaže Skender Zekić, iz Švedsko-romskog udruženja, koje će zajedno sa Bošnjačkim udruženjem i grupom “Al Huda” kupiti zdanje lokalne crkve.

Crkva u Flenu stavljena je na tržište nekretnina novembra prošle godine, nakon čega je muslimanski centar “Al Huda” odlučio da kupi ovo zdanje, s namjerom da ga pretvori u džamiju.

Odluku da prodaju zdanje ckrve uslijedilo je nakon što su se dvije pentekostalne kongregacije ujedinile i samim tim zgrada u Flenu je postala suvišna, pišu “Nezavisne”.

 Pa ipak, prodaja crkve muslimanskoj organizaciji nije nešto na šta su se članovi Pentekostalne crkve lako odlučilu. Njihov portparol Kristina Blomqvist kaže da su dugo vijećali da li da se odluče na taj korak:

“Moram priznati da smo dugo, dugo diskutovali o toj temi, bilo je dosta bijesa među nekim našim članovima, koji smatraju da je to pogrešeno ako se uzme u obzir status kršćana u muslimanskim zemljama”, kaže Blumkvistova.

 Međutim, na kraju su ipak odlučili da nema prepreka da zgradu prodaju muslimanskom centru.

 Oni smatraju da ne bi trebalo da na taj način kažnjavaju muslimane u Švedskoj zbog položaja kršćana u drugim zemljama.

 ”Odlučili smo da na taj način želimo da pokažemo našu kršćansku ljubav prema muslimanima i da im prodamo našu zgradu”, rekla je Blumkvistova.

 Cijena zgrade Pentekostalne crkve iznosi četiri miliona kruna (641.000 dolara) i iz “Al Hude” kažu da će nastojati da kroz donacije prikupe taj novac.

 (24sata.info)

“Ironično je što vidimo da je sekularizam danas tema debate u Evropi i da su određene slobode ugrožene. Danas u Francuskoj nema poštovanja individualne vjerske slobode”, rekao je turski premijer.

Vijeće Evrope prati stanje ljudskih prava širom kontinenta.

Konzervativna francuska Vlada zabranila je nošenje vela preko lica na javnim mjestima i pokrenula nacionalnu debatu o sekularizmu. Muslimani tvrde da su u Francuskoj prikazani kao problematična manjina, a ne kao grupa francuskih građana koja poštuje zakone.

Muslimanska manjina u Francuskoj od pet miliona ljudi najveća je u Evropi i čini oko osam posto stanovništva Francuske.

Kada je jedna francuska članica Parlamentarne skupštine odbacila Erdoganove optužbe, turski premijer ju je pozvao da posjeti Tursku i sama procijeni situaciju u njegovoj zemlji.

Mala kršćanska zajednica u Turskoj žali se na birokratska ograničenja koja im nameće država, a nekoliko hrišćanskih lidera ubijeno je u posljednjih nekoliko godina.

(FENA)

Glasnogovornik je naglasio da se Francuska, koja je vrlo bliska saveznica Sjedinjenih Država, dugo zalaže za demokratske vrijednosti.

Washington je redovito izražavao neslaganje sa stajalištem francuske vlade po tom pitanju.

Na konferenciji o odnosima između SAD-a i muslimanskog svijeta u Washingtonu, glavni tajnik Organizacije islamske konferencija (OIC) Ekmeledin Ishanoglu kritikovao je donošenje francuskog zakona i naglasio da su žene koje nose burku u Evropi i zapadnim zemljama u manjini, te da ne razumije zašto je donešen taj zakon.

(www.24sata.info)