Oni su otkrili da je frontalni korteks, dio mozga kojim padamo na sedždu, najmanje opskrbljen krvlju jer je krvi jako teško da napumpa toliki pritisak da nahrani i ovaj dio mozga. A u ovo dijelu mozga su svi centri za haram (haram – ono što je zabranjeno) Jedini način da da se taj dio mozga razvije u potpunosti je de čovjek obavlja namaz.

Mi, kada u gravitacijskom smislu ovaj dio mozga stavimo u najniži položaj i sva pumpana krv nahrupi u taj dio mozga, znamo da smo samo na nožnim prstima, koljenima, rukama i čelom naslonjeni na sedždi. Tako kada smo na sedždi, onda sva krv nahrupi u mozak, u taj dio mozga gdje se nalazi centar za ljudski moral.

Kada prvi put padnemo na sedždu tada krv navali otvarajući membrane, ali je tolika navala krvi da te čelije za moral na mogu zapravo da osvoje tu krv. Kada se vratimo sa sedžde, krv se ponovo vrati, a kada idemo drugi put na sedždu tada sa otvorenim membranama krv koja uđe u mozak, ulazi direktno u čelije i hrani ih.

Jedino tako čovjek može biti moralan u potpunosti, potpuno razviti moral i postati bolja osoba.

Uzvišeni Allah je rekao: “Zaista namaz odvraća od razvrata i svega što je ružno”.(Pauk, 45)

Prof. pedagogije Melisa Zukić Merjem Islamski omladinski casopis SAFF

Jednog dana smo bili sa Šafijom kada nam dođe neki starac. Na sebi je imao odjeću od vune a u ruci mu je bio štap. Šafija ustade, popravi svoju odjeću i pozdravi ga. On sjede i Šafija poče gledati u njega sa divljenjem. Starac reče:

Starac: Mogu li pitati?
Šafija: Pitaj.

Starac: Šta je hudždže (dokaz) u Allahovoj vjeri?
Šafija: Allahova Knjiga.

Starac: Šta još?
Šafija: Sunnet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Starac: Šta još?
Šafija: Konsenzus (idžma) ummeta.

Starac: Šta ti je dokaz za konsenzus ummeta?

Šafija se zamisli za trenutak kada starac reče:

Starac: Ostaviću te tri dana. Ako dođeš sa dokazom iz Allahove knjige, onda je dobro, a ako ne, pokaj se Allahu Uzvišenom.

Lice imama Šafije promjeni boju, ustade i ode. Nije izlazio sve do trećeg dana, kada se pojavi između podneva i ikindije. Njegovo lice, ruke i noge su bile otečene i bio je bolestan. Sjede, ali ne prođe mnogo vremena kada opet dođe onaj starac. Pozdravi ga, sjede i reče:

Starac: Imaš li ono što sam tražio?
Šafija: Da.

أعوذ بالله من الشيطان الرجيم
Utječem se Allahu od prokletog šejtana.

Uzvišeni Allah kaže:

وَمَنْ يُشَاقِقِ الرَّسُولَ مِنْ بَعْدِ مَا تَبَيَّنَ لَهُ الْهُدَىٰ وَيَتَّبِعْ غَيْرَ سَبِيلِ الْمُؤْمِنِينَ نُوَلِّهِ مَا تَوَلَّىٰ وَنُصْلِهِ جَهَنَّمَ ۖ وَسَاءَتْ مَصِيرًا
Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je Pravi put, i koji pođe putem koji nije put vjernīkā, pustićemo da čini šta hoće, i bacićemo ga u Džehennem – a užasno je on boravište! (An-Nisa’, 115)

…A On (Allah azze we džell) ga neće baciti u džehennem zbog suprotstavljanja vjernicima u nečemu a da to nije nešto što je obavezno”.

Starac: Istinu si rekao.

Zatim ustade i ode.

Šafija potom reče onima koji su bili okupljeni oko njega: “U tri dana sam triput proučio Kur’an, sve dok nisam došao na ovaj ajet“.

(Sijar E’lam al-Nubala)

Dešava se da Kur’an ponekad otkriva svoje dragulje i odgovore u različitim vremenima i situacijama. Čak i ako smo neki ajet pročitali mnogo puta prije, odjednom ćemo ga drugačije shvatiti u nekom drugom vremenu.

Kao što kažu, ‘لا تنقضي عجائبه ‘ – njegova čuda nikad ne prestaju.

Molim Allaha da nam podari ispravno razumjevanje Njegove Knjige.

tewhid.blogsport.com

U novokalendarskim pravoslavnim crkvama u četvrtak je proslavljen jedan od najvećih praznika – Bogojavljenje.

Carigradski patrijarh Bartolomej, duhovni poglavar svjetskog pravoslavlje, služio je svetu liturgiju u katedrali Svetoga Georgija. Pred podne spustio se na obale Zlatnog roga kako bi osvetio vodu i bacio križ u more da bi ga neko od hrabrih mladića iznio.

Nakon početka vodoosvećenje, pred pjevanje tropara “Kada si se ti Kriste krstio u Jordanu…” začuo se glas mujezina s obližnje džamije koji je, kao i uvijek, u podne pozivao muslimane na molitvu.

U tome trenutku patrijarh Bartolomej prekinuo je posvećenje, tišina je vladala dok mujezin nije završio. Iako je bilo nekoliko zvižduka od prisutnih, kao i povika “hajde, hajde”, patrijarh je dostojanstveno slušao mujezina i tek kada je on završio, nastavio molitvu.

U vode mora skočilo je, i pored hladnog vremena, dvadesetak mladića, a “pobijedio” je Grk iz Soluna Dimitrije Kutonis, koji je sa suprugom došao u Carigrad da proslavi blagdan Bogojavljenja, Kristova krštenja.

Turski mediji su s velikim iznenađenjem izvijestili o ovom događaju, izražavajući, kao nikada do sada, poštovanje vaseljenskom patrijarhu Bartolomeju.

(FENA)

Toranj sahata sastoji se od četiri strane gdje se na svakoj od njih nalazi po jedan sahat. Visina i širina prednje i zadnje strane je oko 43 metra, dok je visina bočnih strana oko 43 metra, a širina 39 metara. Ukupna težina sahata je oko 36 hiljada tona. U sredini svakoga sahata nalazi se znak Saudijske Arabije – dvije sablje i stablo datule, a iznad prednje strane sahata ispisane su riječi “Allahu ekber”. Visina prvoga slova (elif) od natpisa “Allahu ekber” viša je od 23 metra. Prečnik polumjeseca na vrhu sahata je 23 metra. Sa dvije bočne strane iznad satova nalazi se napisan šehadet. Ispod sahata nalaze se terase za posjetioce. Danju je boja podloge sahata bijela, a kazaljke crne, a noću je podloga sahata zelene boje, a kazaljke bijele.

U zidove sahata ugrađeni su lejzeri koji će odašiljati zrake u različitim prigodama, kao što su počeci hidžretskih mjeseci, Bajrami i sl. Vrh sahata bit će osvijetljen uz pomoć dvanaest svjetlosnih snopova u obliku stubova čija je jačina (svakoga snopa) 12 kilovata, tako da će reflektirati jake zrake koje će dopirati do 10 km u visinu.

U toku samoga učenja ezana vrh sahata bit će osvijetljen sa 21 hiljadu sijalica koje će reflektirati jaka svjetla bijele i zelene boje, koja će se moći vidjeti sa udaljenosti od 30 km, što će ujedno označavati i nastupanje namaskoga vremena. Sa vrha sahata, preko zvučnika, prenosit će se ezan iz Mesdžidul-harama, koji će se moći čuti sa udaljenosti od 7 kilometara, kao što će se sam sahat moći vidjeti sa iste te daljine.

Sahat je zaštićen potpunom zaštitom od prirodnih pojava kao što su prašina, vjetar, kiša i sl. Sahat će služiti kao službeno mjerilo za određivanje vremena i vremenskih zona u sredstvima informiranja, i slično tome. Pušten je u rad (probni rad na prednjoj strani) početkom svetog mjeseca ramazana 1431. hidžretske godine.

(El-Asr)

Nakon smrti Osmana r.a., četvrti halifa Alija r.a. ga je odnio u Kufu u Irak. Nakon 700 godina, kada je Timurlenk, osvajač centralne Azije, razorio region, pronašao je Kur’an i odnio ga kući. Tu je bio preko 400 godina, sve dok Rusija nije osvojila Semerkand 1868. godine. Ruski vladar je ovaj Kur’an pohranio u Carskoj biblioteci, odakle ga je Lenjin otpremio u Ufu, u Baskortostan. Nakon nekoliko ponovljenih zahtjeva od muslimana Taškenta, vraćen je u centralnu Aziju 1924. godine. Tu se nalazi do danas.

wikipedia.com

Kako kaže, Davudov post podrazumijeva da se tokom cijele godine svaki drugi dan provodi u ibadetu posta, a sve je počelo sasvim slučajno prije više od 21 godine.

- U jednoj emisiji na televiziji početkom 1989. godine vidio sam bračni par, čijih se imena više ni ne sjećam, koji već godinama praktukuje ovu vrstu posta, nakon čega sam odlučio da i ja zapostim Davudov post. U početku je bilo jako teško svaki drugi dan se odricati jela i pića, ali zahvaljujući upornosti i čvrstoj vjeri u Allaha, dž. š., brzo sam se navikao, tako da se danas nipošto ne bih odrekao ove vrste posta – ističe ovaj vitalni starac, naglašavajući da je na njegovu odluku utjecalo i to što je u jednoj od knjiga pročitao da Allah najviše voli one koji praktikuju Davudov post.

Samo neka zdravlja

O ovoj vrsti posta većina vjernika veoma malo zna, ali on se, kako nam je ispričao Barjaktarević, praktikuje od samog nastanka islamske vjere.

- Negdje sam pročitao da se jedan od ashaba Muhameda a. s. požalio da mu je malo da samo posti mjesec ramazana, na šta mu je Poslanik odgovorio da posti takozvane bijele dane, odnosno 13., 14. i 15. dan svakog mjeseca. Kada se ponovo požalio da mu ni to nije dovoljno, Poslanik mu je predložio da posti svaki drugi dan, a kad je rekao da on može i više od toga, Poslanik mu je odgovorio da nema više i da je to nafila post, koji je ostao u tradiciji sljedbenika islama do današnjih dana – kazao nam je Barjaktarević, ističući da će nastaviti s ovom vrstom posta sve dok ga zdravlje bude služilo.

Praktikujući Davudov post, od 1989. godine, uključujući i 21 mjesec ramazana, postio je više od 4.000 dana, a ako se tome doda i više od 50 ramazana koje je postio prije nego što je počeo praktikovati ovu vrstu posta, dođe se do nevjerovatnog podatka da je u svom dugom životu postio više 5.500 dana.

Dugogodišnji mujezin

Kao istinskom vjerniku, životna želja mu je bila da završi medresu i postane imam, ali iz objektivnih razloga ta želja mu se nije ostvarila. Dva razreda medrese uspio je završiti, ali nakon što su 1948. godine tadašnje vlasti zatvorile medresu u Gradačcu vratio se kući u Špionicu.

Dužnost mujezina u džematu Špionica počeo je obavljati u jednoj od najstarijih džamija u ovom dijelu Bosne, odmah nakon povratka iz Medrese u Gradačcu sada već daleke 1948. godine, a iako je već zagazio u devetu deceniju života ovu dužnost redovno na svim namazima obavlja i danas u novosagrađenoj džamiji u Špionici.

Nije dolazio u iskušenje

Iako je cijeli život obavljao najteže poljoprivredne radove, nikada, pa ni u toku najvećih ljetnih vrućina, nije došao u iskušenje da prekine post.

avaz.ba